Romans 1

1Nge Pol, Kraist Jisas ningg yembe ye wuti iri, nge nyumo raqe wen ur gidiq. Ni nge aposel ningg naip ko ei ni nde nyamb pe God ningg wand yuwon kin te wute simbe gidiny. 2God ningg wand yuwon kin te asi nganye God ni wand yuwon kin te wute simbe nindiny ye di propet asi kin ni te kin ningg simbe mand, di God ningg wand yuwon nganye rise kin buk pe tende ur mand. 3Wand yuwon kin te God ningg wo ningg mari. Nge God ningg wo ningg kari, te Jisas Kraist beghi Yumbui. Ni wutamu kin pugrine nas, di King Devit ningg kimem dobu. Ni nati pre God ni mune nindingi newo di te kin ningg Ququ Yuwon Ye ni bei nand te pugri God ni gre neng di ni God ningg wo. 5Jisas Kraist nde gri God ni nikin nde nei pene beghi yuwon nuangu di aposel ningg nupumu po di ninde nyamb pe wand simbe bad. God ni pugri puq nen ei beghi Jisas nde nyamb pe wute Juda segi kin buagi ane simbe bidiny ei ni Kraist nei rimbig di te ningg ni nari kin pugrine puq ren. 6Nungoqi wutaqu tiqe yumbui Rom was kin nungoqi wute God ngam nirany Jisas Kraist ningg wute ningg ris ye te kin ninge.

7Nge nungoqi buagi ane Rom was kin, God nganyene nungoqi yawo nirauq righe di nari wondo nikin te wute yuwon kin ningg was ye nungoqi nde nyumo raqe wen ur gidiq.

Nge God beghi wuyi pengu gidig ei ni di beghi Yumbui Jisas Kraist ane nikin nde nei pene wute yuwon muany kin te di umbo yuwon kin te nungoqi nde rundo.

Pol Rom no ningg, pudi ni no segi

8Muq nge wand gad ningg di nge wand ven ye kawo vis, wute nganye buagi qi pe kin ni riri nungoqi Rom kin Kraist quan nganye nei wumbig. Pugri bu te kin ningg nge Jisas Kraist nde gri God nge te chumbuai gidig. 9God nge nuqoind di nei namb te pugri, nge nungoqi wand simbe guduq kin te nganyene nganye. Nge yumbo buagi si kare di nge nde umbo pe God irine ningg quan nganye yembe gad di yumbui nyamb girag. Nge wand bir kawo kin te ni kuwonyimi ningg wand yuwon ye simbe gad, di God nei namb te pugri nge priprine nungoqi nei gubuq di nungoqi ningg God ane wand. 10Nge pripri nungoqi ningg God temu wand kin tende puayi nge God pengu gidig ei God nei namb nge godo kin te yuwon tedi nge asine nungoqi gudoqu ningg kari kin te muq ngim ire wuse.

11Nge quan nganye God pengu gidig ei nge godo nungoqi gudoqu kin puate te pugri: nge godo nungoqi gudoqu ei te Ququ Yuwon Ye nde gri God wute ququ pe gri yuwon nuany di yembe neny kin te nungoqi keuq ei nungoqi gre pu yequ. 12Nge godo ei beghi oyi oyi ghav bad. Di te kin te pugri: Nge godo nungoqi nge Kraist nei gibig kin te wuqond di te kin ningg nge nungoqi ghav guduq di nungoqi gre pu yequ. Di te kin pugrine nge mune nungoqi Kraist nei wumbig kin te guqod di te kin ningg nge gre pu yengu. 13Nge mand nungoqi yumbo ren ei nei wamb ningg kari, nge pripri godo nungoqi gudoqu ningg kari pudi nge godo segi segine rindi muq. Di nge godo ningg kari ye puate te pugri: nge godo ei wute Juda segi kin aye te ghav gidiny Kraist nei rimbig di ni nari kin pugrine puq ren kin pugrine nungoqi mune ghav guduq Kraist nei wumbig di ni nari kin pugrine puq wen.

14Nge wand bir kawo kin te wute Grik ris kin pugrine ris ye, di segi kin, wute nei yuwon kin rise ye di wute nei yuwon kin rise segi ye ninde ei wand bir kawo. God nge yembe ren negh di nge ni nari kin pugrine ei puq ken. 15Pugri bu nge nungoqi ninge Rom was kin nungoqi nde anene Jisas ningg wand yuwon ye bir kawo yawo kuregh.

16Te pugri nge Jisas ningg wand yuwon ye te simbe gad kin te ningg minyuw kati segi. Jisas ningg wand yuwon ye te God ningg gre rise, pugri bu wand te ningg God ni wute ni nei rimbig kin yumbo ur brequ nde si pe pu nate ruwi di ninde rar pe yuwon pu nawo ris. Te Juda pre muq wute Grik kin mune. 17Te pugri wand yuwon kin pe God ni pughe gri wute puq neny ninde rar pe tuquine nganye ris kin te bei nand. Ren kin te wute God nei rimbig tedi God nari ni God nde rar pe tuquine ris ye. God ni pughe gri wute puq neny ninde rar pe tuquine ris kin ngim te irene, aye segi. Di te kin te God nei bibig kinne. Ren kin te wand puch ire buk pe ur mand kin ane tuquine. Wand puch taq: “Wute God nde rar pe tuquine nganye ris ye ni God nei rimbig ye te ningg di urupui ris ye.”

[Hab 2:4]

God nde rar pe wute buagi unje rip pre

18Wute God ningg wand rutungu segi, di ni nari kin pugrine puq ren segi, di ni yumbo ur brequ rind. Ni puq ren kin te ningg ni wand nganyene kin te imb ruwo di ni nei rimb segi. Pugri bu God ni ker nawo di wute yembe neny ye te nginy tu wam pu bei nand. 19God ni yembe neny ye, te pugri God ni nganyene pughe gri nas kin te wute nei rimb ningg nari kin te raqene rise. God nikinne raqe nand. 20God ni qi di yumbo buagi qi pe kin yembe nindiny kin tende puayi pu rindi rindi muq ni gre te pre kin tuqui segi di ni nganyene nas. Di God ni gre pre tuqui segi ye di nganyene pughe gri nas kin buqod tuqui segi kin te wute segine nei rimb, te pugri ni yumbo God yembe nindiny kin te ruqond di nei rimb kin tuqui. Pugri bu ni riri ni God nei rimbig segi di nikin nde nei pe yumbo puq ren yawo kureny kin te puq reny ye, ni puq rind kin tuqui segi.

21Te pugri ni God nei rimbig, pudi God ni wute ni yumbui nyamb rirang ningg nari kin pugrine yumbui nyamb rirang o ni ghav nindiny kin te ningg God chumbuai rindig segi. Pudi ni nei oghi ye vise segi di riri God ni wuti pughe gib namb, di yumbo pughe ye te ni puq ren di yumbo pughe ye te puq ren segi. Te kin ningg di ni nei imb ruany di ni yumbo pughene te segine puq ren di yumbo pughene te puq ren segi ye te nei rimb segi. 22Ni riri ni nei oghi kin rise, pudi ni nei te wute jebo mand kin pugri. 23Ni God ti yumbui pe nas nas te kin nas kin ni dob reng di oyi yumbo ninge wute, wapi, kau, di kuraip gib rimb kin ni rise nganye segi ye te yembe mindiny di yumbo te God kin pugri yumbui nyamb rirany.

24Ni pugri puq ren kin te ningg God ni yumbo ur brequ ni nikin quan nganye puq ren yawo kureny kin ninde si pe ni rundo di ni minyuw kin yumbo te oyi oyi nikin nde ghimbi pe puq ren. 25Ni God ningg wand nganyene kin te merire viso, di te kin oyi te ni wandoqi kin wand te ritevi. Ni yumbo God yembe nindiny kin te oyi yumbui nyamb rirany di ni ningg yembe te yembe rind, di ni God wuti yumbo yembe nindiny kin ni yumbui nyamb rirang segi. Beghi God irine ni nyamb ei bidivi viyo viyo te kin vise. Te nganyene nganye.

26Wute pugri puq ren kin te ningg God ni minyuw kin yumbo ur di ni yumbo ur nikin umbo pe puq ren yawo kureny kin tende si pe ni rundo. Yumbo ur ren kin te nyumbueg ni quayi ane rise kin te si rire di ni nyumbuegne aye ninge ane rise. 27Te kin pugrine quayi ni nyumbueg ane rise kin te si mare di nikin quayi quayine ane quan nganye mase yawo kurem. Quayi ni quayine aye ane yumbo ur brequ mand, di te kin ningg God oyi ni mai nem kin te ni yumbo ur brequ mand kin te ane tuquine.

28Tene segi, God pughe gri nganyene nas kin bei neny ye te ni nei pe ruwo ris yambu riri, pugri bu ni nei brequ nde si pe ni rundo di yumbo wute puq ren segi ye te puq ren. Te kin ningg di ni yumbo wute puq ren kin tuquine puq ren segi. 29Yumbo ur brequ buagi isis ninde bre pu rise kin taq ren: ni wute aye nde oyi oyi yumbo ur brequ yembe rindiny, nine yumbo quan riteri yawo kureny, di wute aye ane ker ruwo di rege kin yumbo ur yembe rindiny. Ni wute rip riri, wute aye rumb riti, oyi oyi ker ruwo, wute wandoqi rindiny, di wute aye brequ puq rindiny kin yumbo ur ninde bre pu rise. Ni wute dobu simbe rindiny ye, 30di wute aye oyi oyi wand brequ rindiny, ni wute God yambu rireng ye, wute wand peq rindiny, nikin nde nei pe riri ni mune nganye, nikin nyamb rindivi viyo, ni yumbo ur brequ rind kin ngim aye isis nei rimbiny, di kiyi kumo ningg wand rutungu segi. 31Ni wute yumbo ur brequ rind ye, nei oghi kin ninde vise segi; ni yumbo puq ren puq rind kin te puq ren segi; di ni wute aye sabi rindiny o yawo rutony segi. 32Ni nei rimb pre te pugri God ningg lo tuquine kin ni wuri wute yumbo ur pugri kin puq ren ye ni te kin ningg riti ye tuqui. Ni ren kin te nei rimb pre, pudi ni yumbo ur brequ yembe rindiny rindinyne. Pudi tene segi, ni wute aye mune yumbo ur tene puq ren kin te simbe rindiny riri ni puq ren kin te yuwon.

Copyright information for KMS